Hrvatski













Hrvatska turistička zajednica
 


 




Ministar turizma: Kako bi Hrvatska izgledala bez turizma

ZAGREB, 1.10.2012.

Koje su bitne kvalitativne karakteristike dosadašnjeg, glavnog dijela turističke godine? Što biste mogli izdvojiti kao glavne promjene i dostignuća koja, bilo da je riječ o tržištu  ili o sadržajima ponude, nose u sebi  temelj za nove iskorake u budućnosti? Što smo uspjeli  promijeniti i dotjerati, a što nam  još  predstoji?

Sudeći prema dosadašnjem tijeku turističke godine, sadašnjem stanju te najavama za buduće razdoblje, ova godina bit će što se dolazaka i noćenja tiče najuspješnija u povijesti Hrvatske. Taj je uspjeh rezultat niza aktivnosti koje su realizirane na, prije svega, inozemnim turističkim tržištima, ali i – zašto to ne reći? – spleta objektivnih okolnosti koje su nam išle u prilog. Uspjeh je posljedica dugotrajnog rada niza turističkih djelatnika koji uporno slažu mozaik turističke atraktivnosti zemlje, pretvarajući je u uistinu poželjnu turističku destinaciju. Mislim da s pravom možemo reći da je Hrvatska, pogotovo u nekim zemljama, kao što je primjerice Njemačka ove godine apsolutni hit.

Dolazeći na ovu funkciju inzistirao sam na nekim promjenama koje su sigurno doprinijele da ova turistička godina bude uspješna. Jasno smo se opredijelili prema našim „tradicionalnim“ turističkim tržištima. Tu, prije svega, mislim na Njemačku, što nije bilo slučajno. Pažljivo smo pratili što se događa u Njemačkoj na gospodarskom planu, što rade naši konkurenti, a i imali smo niz kontakata, od najvećih političkih pa do stručnih, kada smo razgovarali o tome na koji način unaprijediti turistički promet. Imali smo u našim okvirima i nikad bolju promotivnu kampanju u Njemačkoj i mislim da smo se jasno i deklarativno predstavili kao „logično“ njemačko more. Očito je da su sve te aktivnosti uz odlučnu proaktivnost u komunikaciji  dale dobar rezultat.

U tom smjeru nastavljamo i dalje, stoga smo već u kolovozu ove godine predstavili, a Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice i usvojilo, Operativni marketinški plan za 2013. kao krovni marketing-plan turističkog sektora. Plan je usvojen ranije nego ikad prije, a veliku pažnju, između ostalog, posvećuje pitanju kreiranja destinacijskih menadžment kompanija i organizacija (DMC-a i DMO-a) te novih proizvoda kao motiva dolaska u destinaciju, posebice u pred i posezoni. Vjerujem da ćemo s realizacijom toga projekta, kreiranjem paketa i edukacijom napraviti dodatni iskorak kako bismo bili još kvalitetniji i atraktivniji tijekom cijele godine.

Ono što očekujem za sljedeću godinu, a prema svemu sudeći imamo dobre najave, su nove investicije u smještajne kapacitete. Bez njih, pomaka u fizičkim pokazateljima, barem za glavni dio sezone, neće biti.

U više ste istupa istaknuli da novih pomaka u turističkom prometu, pogotovo u najintenzivnijem dijelu turističke godine, ne može biti  bez novih investicija. Jeste li zadovoljni stvorenom klimom, ima li interesa investitora i konkretnih dogovora? Što planirate u predstojećem razdoblju vezano uz privlačenje potencijalnih investitora u tvrtke u državnom portfelju?

U sljedećoj godini očekujemo još intenzivnija ulaganja posebno privatnog, ali i javnog turističkog sektora. Razloge za takav stav vidim u izuzetno povoljnoj kreditnoj liniji koju smo tijekom ove godine pokrenuli putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), a čije efekte na terenu očekujemo upravo sljedeće godine, što je prvi pravi i konkretni pomak u podizanju konkurentnosti sektora.

HBOR je samo u prvih osam mjeseci ove godine za turizam odobrio 108 kredita, u iznosu od 980 milijuna kuna, što je gotovo dvostruko više nego prošle godine u istom razdoblju. Ako se pozitivan trend nastavi, a prema najavama sigurno hoće, u 2013. nas očekuju intenzivne investicijske aktivnosti.

Uz to kako bismo potaknuli, pojednostavili i olakšali investicijski ciklus, intenzivno radimo na izmjenama i dopunama investicijskog zakonodavnog okvira s kolegama iz ostalih ministarstva, što je preduvjet za daljnja ulaganja.

Nedavno smo imali međuministarski sastanak na kojem smo konkretno razgovarali o investicijama i što učiniti da ih bude više. Ministarstvo turizma je sačinilo materijal pod nazivom „Prepreke za nove investicije u turizmu i prijedlozi za rješavanje tih prepreka“. Naš zakonodavni okvir je, s investicijskog aspekta, previše trom i mi ga moramo mijenjati. To je jedan od prioritetnih zadataka ove Vlade. Tu se radi o zakonu o gradnji, zakonu o poljoprivrednom zemljištu, zakonu o šumskom zemljištu, zakonu o kulturnom dobru…. U zakonima postoji niz zapreka, a mi smo definirali točno što treba mijenjati. Imamo dvije mogućnosti – sustavno ići u izmjenu svih tih zakona, što traje neko vrijeme, ili kreirati i usvoji poseban zakon koji bi omogućio da se neke investicije, a one bi trebale dobiti status značajnih investicija za Republiku Hrvatsku, realiziraju po određenim kraćim procedurama. Također, kao što znate, osnovana je i Agencija za investicije i konkurentnost koja bi trebala preuzeti posao komuniciranja s potencijalnim investitorima i pomoći im u pripremi svih investicijskih projekata.

Očekujemo i privatizaciju tvrtki koje se nalaze u Katalogu investicija. Nakon osam neuspješnih natječaja, Vlada je donijela odluku o posebnom načinu raspolaganja dionicama društva ZRC Lipik, odnosno odlučila se na izravnu prodaju dionica zainteresiranom investitoru Petrus Global Developmentu, koji još od prošle godine pokazuje zanimanje za kupnju. Uskoro ćemo raspisati i natječaj za privatizaciju Bizovačkih toplica.

U pripremi je i raspisivanje novog natječaja za projekt Brijuni Rivijera na lokacijama Hidrobaza i Pineta. S obzirom da se na prijašnji natječaj nitko od potencijalnih investitora nije javio, vjerojatno ćemo raspisati natječaj prema novom modelu. Tražili smo povratne informacije od kompanija koje su digle dokumentaciju za te lokacije i pitali ih zašto se nisu javile na natječaj. Iz nekih od njih su odgovorili da je osnovni razlog za nejavljanje na natječaj bio model prava građenja i njegov prekratki rok. U tom će smjeru ići promjene modela.

Kod Hidrobaze čekamo novo konzervatorsko rješenje iz kojega ćemo vidjeti je li realno očekivati investitorski interes. Pineta je puno spremnija i predstoje još dodatni razgovori s Općinom Fažana te nakon toga može ići natječaj. Ove jeseni krećemo i s Kuparima kraj Dubrovnika. To se dugo pripremalo i na tome svakodnevno radimo.

Ove godine se u pripremu turističke sezone uložilo oko 1,5 milijarde kuna, sljedeće godine očekujem dodatno povećanje na između 2,5 i 3 milijarde kuna. Vjerujemo kako su investicije, odnosno kontinuirano ulaganje u kvalitetu ponude i usluga, ispravan put za jačanje hrvatskog turizma, što je naš glavni cilj.

Unatoč velikom broju turista, predstavnici turističkih tvrtki ističu da će njihovi financijski pokazatelji na kraju godine biti skromni. Budući da ste i sami donedavno vodili veliku hotelsku kuću te u tom, a ni u ostalim segmentima, za vas nema tajni, gdje je po vašem mišljenju ključ rješenja i za financijsku uspješnost tvrtki i turizma u cjelini?    

Smanjenje stope PDV-a za najširi spektar usluga u turizmu na 10 posto, koje stupa na snagu 2013., sigurno će im dati 'vjetar u leđa'. Radi se o jednom od ključnih poteza za unapređenje konkurentnosti hrvatskog turizma, a samo od konkurentnog sektora možemo očekivati daljnje investicije. Ako pratimo iskustva zemalja koje su u posljednje vrijeme primijenile niže stope PDV-a u turizmu, imamo razloga biti optimistični prema povećanju investicija, kao što je to bio slučaj u tim zemljama.

Vrlo nas kratko vrijeme dijeli od završetka i javnog objavljivanja Strategije turizma. Što očekujete od nje? 

Glavni plan i strategija turizma dat će nam odgovore i smjernice za razvoj hrvatskog turizma te definirati mjere i aktivnosti za podizanje konkurentnosti sektora. Upravo je njezino predstavljanje javnosti Strategije jedna od ključnih tema na Danima hrvatskog turizma, koji će se ove godine održati 18. i 19. listopada u Dubrovniku. Strategija će također biti osnova za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Tim sredstvima moći ćemo financirati velik dio javne turističke infrastrukture, SME projekata te razvoj ljudskih resursa. Pričekajmo prezentaciju konačne radne verzije materijala koji će, vjerujem, jasno odgovoriti na ključne izazove hrvatskog turizma.

Sljedeća godina bit će za Hrvatsku  i vrijeme ulaska u  EU. Što nam to znači u  turističkom zakonodavstvu, liberalizaciji tržišta, u  promotivnom smislu  kao i u interesu za ulaganja? Jesmo li u dovoljnoj mjeri u turizmu koristili mogućnosti  EU fondova i kako turističke djelatnike animirati da ubuduće budemo uspješniji, a time i bogatiji?

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju svakako će donijeti niz pozitivnih pomaka i za hrvatski turizam. Uz otvaranje novih radnih mjesta, putovanja s manje formalnosti, te lakšu dostupnost turističke ponude Hrvatske na tržište od pola milijarde stanovnika, najveća važnost ulaska Hrvatske u EU je mogućnost korištenja strukturnih fondova. Susjednim zemljama, primjerice Sloveniji, upravo je to bio jedan od ključnih okidača za dodatni razvoj turizma.

Upravo s ciljem što kvalitetnije pripreme za povlačenje sredstava iz EU, Ministarstvo turizma je novom reorganizacijom formiralo samostalnu službu koja će se baviti isključivo EU fondovima, pa vjerujem da ćemo kroz nastavak uspješne dosadašnje suradnje s privatnim sektorom iskoristiti sve dobro što nam ulazak u Europu nudi te da ćemo dobiveni novac pametno i promišljeno uložiti. Zato smo pripremili i natječaj putem kojega ćemo dodijeliti bespovratna sredstva s ciljem financiranja pripremne dokumentacije za projekte EU. Jako me veseli činjenica da je tehnička pomoć Ministarstva regionalnog razvoja odobrena za 31 projekt, od kojih je čak 19 s područja turizma. To dovoljno govori o interesu investitora i idejama koje dolaze s područja turizma.

No, prave se mogućnosti tek otvaraju s činom formalnog ulaska u EU, jer ćemo tijekom novog financijskog okvira sljedećih sedam godina imati na raspolaganju oko 14 milijardi eura! Ta se mogućnost ne smije propustiti i čvrsto vjerujem da će velik dio tog novca biti usmjeren u turistički sektor budući da je on jedan od najpropulzivnijih sektora našeg gospodarstva.

I kao ministar turizma i kao predsjednik HTZ-a zalažete se za osmišljeni koncept turističkih destinacija, odnosno destinacijski menadžment. Iz toga, iz projekata koje podržava Ministarstvo turizma putem svojih natječaja kao i velikog povećanja novca koji će HTZ izdvajati za razvoj destinacije i edukaciju, moguće je protumačiti da tu  vidite bolne točke ili mogućnosti za napredovanje. Kako situaciju ocjenjujete danas i  čemu po Vašem mišljenju treba težiti  te kojom dinamikom to realizirati?

Detaljno smo analizirali stvari koje nisu dovoljno dobre i odlučni smo u nakani njihova poboljšanja. Do kraja godine zakonski ćemo preurediti sustav turističkih zajednica, planiramo promjenu dva zakona kojima se regulira sustav turističkih zajednica: Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma i Zakon o boravišnoj pristojbi. Već sam rekao kako bi niže razine trebale obavljati informativnu funkciju, organizirati manifestacije i informativne punktove  za goste, dakle imati ulogu tzv. visitor's centra, a uz to sudjelovati u kreiranju novih proizvoda i motiva dolaska. Regionalne turističke zajednice bi se  trebale  pretvoriti u  destinacijske  menadžment organizacije te obavljati  regionalnu turističku promociju, a nacionalna turistička organizacija bi trebala obavljati nacionalnu turističku promidžbu.

Naša je zadaća da se svaka od destinacija jasno pozicionira i nakon toga adekvatno brendira i to je put prema kvalitetnom upravljanju destinacijama. Pitanje edukacije je ključno dugoročno pitanje ne samo javnog nego i privatnog sektora i, kako ste pravilno zapazili, to je jedan od prioriteta, za što već od sljedeće godine planiramo izdvojiti značajna sredstva.

Razvoj kontinentalne ponude te povezivanje "plavoga i zelenoga" također je cilj jasno istaknut  u marketinškom  planu HTZ-a za 2013. godinu. Budući da  ste sudjelovali u konceptu i realizaciji razvoja turizma u unutrašnjosti Istre, možete li i s te pozicije, ali i na temelju sagledavanja cjelovite situacije iz ministarskog rakursa  savjetovati te prve korake? Imamo li znanja, snage i novca da u relativno kratkom vremenu tu postignemo više i da koncept počne davati rezultate?

Kao što sam već više puta javno naglašavao, hrvatski turizam vidim kao integralni proizvod obale i kontinenta jer svaka regija ima niz turističkih potencijala. Kako bi hrvatski turizam bio još konkurentniji, potrebno je da svaki dio Hrvatske, pa tako i kontinentalni, kontinuirano jača kvalitetu turističke usluge i radi na stvaranju novih proizvoda kao motiva dolaska.

Činjenica je da je Hrvatska do sada bila percipirana kao odredište sunca i mora, odnosno za ljetni odmor. Jačanjem kvalitete usluge i ponude diljem cijele zemlje te razvojem selektivnih oblika turizma, Hrvatsku želimo učiniti privlačnijom destinacijom i izvan ljetnih mjeseci te za produžene vikend odmore, gdje vidim veliku priliku za turizam na kontinentu.

Uskoro ćemo predstaviti nacrt Glavnog plana i strategije turizma Hrvatske koja će nam dati jasne smjernice i viziju razvoja hrvatskog turizma u nadolazećim godina, pa tako i naputke za snažniji razvoj turizma na kontinentu.

Ministarstvo turizma, zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ), ove godine izdvaja ukupno 15,7 milijuna kuna sredstava za jačanje turizma u turistički nerazvijenim područjima što je, zajedno sa smanjenjem sezonalnosti, ključna tema i Operativnog marketing plana HTZ-a za 2013. godinu. Smatram kako ovi podaci govore dovoljno o našoj jasnoj usmjerenosti.

S obzirom na najavljene zakonske promjene kao i na "tranzicijski" program rada HTZ-a u sljedećoj godini, lako je iščitati velike promjene koje u tom sustavu predstoje. Obrazovanje, on-line promidžba te nadzor sustava glavne su stavke povećanja HTZ-ovog plana za 2013. Budući da su iza vas mjeseci intenzivne komunikacije s terenom, jesu li one rezultat vaših spoznaja o aktualnom stanju?  Što učiniti da sustav bude učinkovitiji i spremniji za nove zadaće?        

Dolazeći na ovu funkciju inzistirao sam na nekim promjenama koje su doprinijele da ova turistička godina bude uspješna. Više on-line oglašavanja, povećanje sredstava za udruženo oglašavanje u promotivnim kampanjama organizatora putovanja isključivo u pred i post sezoni, smanjenje sredstava za tisak brošura i sl. samo su neke od promjena koje smo učinili u vremenu u kojemu smo mogli djelovati. Kao što znate, Program rada HTZ-a usvojen je tek koncem veljače, što je zaista izvan svih razumnih i poslovno prihvatljivih vremenskih okvira. I zato smo ove godine, ranije nego ikad, usvojili Operativni marketing plan turizma Hrvatske za 2013. godinu. To smo napravili kako bismo na vrijeme kroz „krovni“ marketing plan dali smjernice sustavu turističkih zajednica, ali i privatnom sektoru da se pripreme za sljedeću godinu.

U tom planu povećali smo sredstva za on-line komunikacije za 145 posto, za internet oglašavanje 109 posto, uvest ćemo viralne marketinške kampanje te putopisne blogove. Smanjujemo offline komunikacije, oglašavanje, brošure, suvenire i promidžbene materijale, kao i nastupe na turističkim sajmovima. S druge strane, bitno povećavamo sredstva za edukaciju te za istraživanje tržišta.

Vjerujemo kako ćemo ulaganjem u zaposlenike sustava TZ-a ali i predstavnike privatnog sektora, utjecati na podizanje razine cjelokupnog sektora, jer je ulaganje u edukacije najbolje utrošen novac. Razvojem destinacijskih manadžment organizacija i kompanija također ćemo doprinijeti jačanju konkurentnosti ukupnog hrvatskog turizma.

Ponovit ću ono što sam rekao na početku mandata: sustav treba restrukturirati i dodatno profesionalizirati.

Ispred nas je  još jedna zahtjevna  turistička godina, ustvari jasno je da će s obzirom na konkurenciju, trendove i gospodarske prilike - svaka to biti. Jeste li zadovoljni odnosom države prema turizmu? Koje će mjere pratiti 10-postotni PDV i kako osigurati da se financijski učinci te mjere odraze na kvalitetu usluge, zapošljavanje i slično? Što nas čeka i što biste, s obzirom na zadaće i okolnosti, poručili turističkim radnicima?

Bez novih ulaganja u nove smještajne kapacitete ne možemo očekivati novi porast turističkog prometa u sljedećim godinama, barem što se glavnog dijela sezone tiče.  Turizam s udjelom od oko 15 posto u BDP-u Hrvatske važan je čimbenik za gospodarstvo. Hrvatskoj su potrebne nova ulaganja, ne samo u turizam, nego u svaki gospodarski sektor. Vlada RH već je na početku mandata donijela odluku o smanjenju PDV-a u turizmu, što će, uz ostale strateške mjere, pridonijeti jačanju konkurentnosti hrvatskog turizma na međunarodnom turističkom tržištu, jer će se diferencirana stopa PDV-a po prvi put primjenjivati na usluge iz područja turizma i ugostiteljstva, a po uzoru na ostale nama konkurentne turističke zemlje u Europi.

Tako je, primjerice, u Francuskoj usred krize 2009. godine stopa PDV-a u restoranima smanjena s 19,6 na 5,5 posto te je potpisan sporazum kojim se sektor obvezao da će sniziti cijene, povećati broj zaposlenih i da će dio novca, dobivenog kao efekt smanjivanja stope, investirati u povećanje kvalitete objekata, edukaciju, itd. Posljedica je bila da su dvije godine kasnije cijene pale za 2,5 posto, u ugostiteljstvu je otvoreno 52 tisuće novih radnih mjesta, prava radnika su povećana, dok je stopa stečajeva u sektoru smanjena za 17 posto.

Slično se dogodilo i u Njemačkoj gdje je sniženje stope u kratkom roku rezultiralo znatnim povećanjem investicija u sektor, na oko pola milijarde eura. To su jasne poruke investitora: ako je sektor konkurentan, evidentan je interes za investicijama, što je neophodno ne samo zbog rasta nego i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Turističkim radnicima bih, prije svega, čestitao na rezultatima koje smo postigli zajedno postigli u dosadašnjem tijeku turističke godine te ih  pozivam da sezonu koncentrirano odradimo do samog njenog kraja, koji je 31. prosinca.

Raditi u hrvatskom turizmu za sve nas je čast i izazov zbog toga što postignutim rezultatima pridonosimo boljitku zemlje u kojoj živimo. A svima onima koji ne vjeruju u značenja turizma postavljam pitanje: kako bi Hrvatska izgledala bez turizma?

(Silvana Jakuš, UT, br. 7-8/2012)

Kalendar najava