Hrvatski













Hrvatska turistička zajednica
 





Ministar turizma o rekordnoj sezoni i projektima u istarskom priobalju

PULA, 11.9.2012.

Sezona gotovo da je odrađena, iako turističke djelatnike očekuje još njen najslađi dio - posezona. A onim što je dosad odrađeno posebno je zadovoljan resorni ministar Veljko Ostojić, koji ne krije zadovoljstvo - što zbog turističkog prometa, rekordnog od postojanja hrvatske države, što zbog porasta zarade u prvih šest mjeseci u turističkoj djelatnosti. Ipak, da bi mu takav porast mogao izmamiti osmjeh na lice svake godine, nužne su nove investicije.

Čemu najviše možemo zahvaliti dobru sezonu?

Sudeći prema dosadašnjem tijeku turističke godine, sadašnjem stanju te najavama za buduće razdoblje ova godina bit će, što se dolazaka i noćenja tiče, najuspješnija u povijesti Hrvatske. Njen uspjeh je posljedica niza aktivnosti koje su bile realizirane na, prije svega, inozemnim turističkim tržištima, ali i spleta objektivnih okolnosti koje su nam išle u prilog. Uspjeh je posljedica dugotrajnog rada niza turističkih djelatnika koji uporno slažu mozaik turističke atraktivnosti zemlje pretvarajući je u zaista poželjnu turističku destinaciju. Mislim da s pravom možemo reći da je Hrvatska, pogotovo u nekim zemljama kao što je npr. Njemačka, ove godine apsolutni hit. Dolazeći na ovu funkciju inzistirao sam na nekim promjenama koje su sigurno pridonijele da ova turistička godina bude uspješna.

Koje su to promjene najviše utjecale na dobar rezultat?

Jasno smo se opredijelili prema našim tradicionalnim turističkim tržištima. Tu prije svega mislim na Njemačku, što nije bilo slučajno. Pažljivo smo pratili što se događa u Njemačkoj na gospodarskom planu, što rade naši konkurenti, a i imali smo niz kontakata, od najvećih političkih pa do stručnih, kada smo razgovarali o tome na koji način unaprijediti turistički promet. Imali smo i, u našim okvirima, nikad bolju promotivnu kampanju i jasno smo se i deklarativno opredijelili kao „logično“ njemačko more. Očito je da su sve te aktivnosti, uz definitivnu proaktivnost u komunikaciji, dale dobar rezultat. Vodio sam prije nekoliko dana kratki razgovor s direktoricom njemačke nacionalne turističke organizacije koja je istaknula da smo ove godine kao receptivna zemlja bili posebno zamijećeni u Njemačkoj i da je na neki način odlazak u Hrvatsku postao trend i nešto o čemu se priča, za razliku od prije desetak godina kada je dio gostiju tajio da ide u Hrvatsku i kad je niska cijena bila osnovni pokretač ili motivator odlaska u našu zemlju. Danas je Hrvatska destinacija u koju svi rado idu i o tome otvoreno i rado pričaju. Repozicioniramo se kao destinacija iz zemlje koja ima tradicionalnu i u velikoj mjeri, kako su oni to percipirali, „socijalističku“ ponudu, u zemlju koja nudi puno toga različitog i u kojoj je dobar odnos vrijednosti za novac, odnosno kvalitete u odnosu na cijenu koju plaćaju. Prvi put smo rekli da nema nikakvih poticaja za glavnu sezonu. Vesele me brojke i izjave direktora istarske Turističke zajednice da se gotovo 50 posto povećanja turističkog prometa odnosi na razdoblje predsezone. Po mojim povratnim informacijama iz Njemačke, nisu samo profesionalci koji komuniciraju s Hrvatskom spoznali Hrvatsku kao svog važnog partnera i prijatelja, nego i njemačka javnost. I to je pravi put na kojem treba i dalje raditi. Pri tome ne mislim samo na Njemačku, nego i Austriju, Nizozemsku i skandinavske zemlje koje ove godine imaju visoke indekse porasta i koje sigurno, pogotovo za razdoblje pred i posezone, predstavljaju veliki izazov i potencijal hrvatskog turizma.

Kako komentirate činjenicu daje Istra u osam mjeseci ostvarila rast od čak milijun noćenja?

Ima tu još brojki koje su respektabilne. Milijun noćenja više u prvih osam mjeseci, prvi put u povijesti sedam milijuna noćenja u kolovozu... To pokazuje da je Istra prepoznata kao poželjna destinacija. Sve ono što se u Istri radilo u zadnjih 15 do 20 godina počelo se jasno prepoznavati na tržištu. Promotivne aktivnosti i aktivnosti na stvaranju novih proizvoda dobile su i komercijalnu komponentu, poput bike i gourmet priče. Danas se u Istri, posebno u pred i posezoni može vidjeti jako puno biciklista, što individualno, što u grupama. Istra definitivno u tom pogledu ima lidersku poziciju u Hrvatskoj i može na tržištu Mediterana postati jedna od pet najpoželjnijih turističkih regija. Sigurno da je i pitanje prometne infrastrukture, cestovne, ali i aviopovezanosu izuzetno važno. U pogledu aviopovezanosti vidim u Istri veliki potencijal i velike mogućnosti napretka, pogotovo u pred i posezoni. To je nešto što je pred Istrom i na čemu Istra, privatni i javni sektor, treba dalje intenzivno raditi. U Njemačkoj sam, ali i u Sloveniji, Austriji za vrijeme mojih poslovnih razgovora komunicirao ideju da Hrvatska u cijelosti, a pogotovo Istra i Kvarner, postanu ne samo poželjna destinacija za glavni godišnji odmor, nego i za produžene vikende i vjerujem da će se to pokazati i ove jeseni.

Prema informacijama Porezne uprave porastao je prihod u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja u prvih šest mjeseci za 3,2 posto, dok je potrošnja u maloprodaji u srpnju pala za 5,1 posto. Kako to komentirate?

Iako se radi o dva različita podatka, moram priznati da me podatak o potrošnji u maloprodaji malo iznenadio. Taj nas podatak treba zabrinuti iz najmanje dva aspekta. Prvo je definitivno, iako o tome nismo radili dubinska istraživanja i analize, pitanje kupovne moći domaćeg stanovništva, a drugo je pitanje naše razine cijena u maloprodaji. Osobno sam primijetio da su cijene u pojedinim maloprodajnim lancima na obali tijekom sezone bitno više u odnosu na zimu i neke druge destinacije. To je kratkoročna politika. Zašto bi netko nešto platio 20 posto skuplje na moru ako to u Zagrebu ili negdje drugdje košta manje? S ulaskom u EU već od 1. srpnja nestati će carinske kontrole na granicama prema EU tako da se može očekivati, ukoliko je razina cijena kod nas bitno veća nego u zemljama odakle dolaze naši gosti prije svega u kampove i privatni smještaj, da će se uvoz hrane dodatno povećati.

Šestomjesečni trend potrošnje u turizmu je odličan. Očekujete li u konačnici sedam milijardi eura zarade od turizma?

Naš je cilj da nam ukupni inozemni primici od turizma budu tri do pet posto veći nego je to bilo lani, a to je oko 7 milijardi eura. Taj cilj, sasvim egzaktan, izrekli smo na samom početku mandata i definitivno mislim da je ostvariv. Sljedeće ćemo godine raditi satelitsku bilancu turizma koja će egzaktno po metodologiji po kojoj to  rade ostale turističke zemlje, računati ukupne učinke turizma na nacionalno gospodarstvo. Tada ćemo se konačno moći usporediti s ostalim turističkim zemljama.

Kreću li Brijuni rivijera i Marlera?

Projekt golfa na Marleri je, što se dokumentacije tiče, spreman. Sada je sve na investitoru i nadam se da će se na Marleri početi graditi vrlo brzo. Što se tiče „Brijuni rivijere“, nekoliko sam puta osobno bio u Ministarstvu kulture na razgovoru oko kulturnog dobra i konzervatora. Činjenica je da će takva ili postojeća rješenja usporiti ili zakočiti veliki broj investicija na kojima se nalaze određeni objekti pod različitim režimima zaštite. Rješenje konzervatora za Katarinu je poništeno na drugom stupnju u Ministarstvu kulture, međutim novo još nije izdano iako je trebalo biti. Ono što će predlagati Ministarstvo turizma, i što vjerujem da će drugi kolege podržati, su dvije stvari koje se tiču konzervatora. Oni trebaju imati određenog „regulatora“, dakle netko treba imati mogućnost objektivno procijeniti razinu i vrstu zaštite. Također, treba definirati rok istraživanja, ukoliko je riječ o arheologiji, i cijenu. Kod Hidrobaze čekamo novo konzervatorsko rješenje iz kojega ćemo vidjeti je li realno očekivati investitorski interes. Pineta je puno spremnija i predstoje još dodatni razgovori s Općinom Fazana i nakon toga može ići natječaj. Pitanje objekata pod zaštitom je zaista interesantno. Nitko ne postavlja pitanje, ako je nešto toliko vrijedno da treba biti pod zaštitom, tko je to trebao štititi do sada? Uvijek se pojavljuje „dežurni policajac“ u trenutku kada se javi potencijalni investitor i kada netko želi nešto obnoviti i uložiti neki novac. Nitko nije postavio pitanje tko je odgovoran za to što su objekti na Katarini i Monumentima u potpunosti devastirani. Pored pitanja zaštite, vjerojatno ćemo i mijenjati model ustupanja zemljišta

O kakvom je to modelu riječ? Spominjali ste prodaju zemljišta.

Bilo bi gubljenje vremena u natječaj ići po modelu iz prijašnjeg natječaja na koji se nitko nije javio. Tražili smo povratne informacije od kompanija koje su digle dokumentaciju za te lokacije i pitali ih zašto se nisu javile na natječaj. Neki od njih su odgovorili daje osnovni razlog bio model prava građenja i njegov prekratki rok. Ako nismo uspjeli po tom modelu privući investitore, nema razloga da lupamo glavnom u zid. Moramo ga promijeniti. Ne znam čega se bojimo. Što će se dogoditi ako prodamo zemljište na kojem će biti izgrađeni objekti s nužnom okućnicom, a ostalo zemljište damo u dugoročan zakup? Ništa se neće dogoditi. Dogodit će se to da će netko tamo uložiti novac, da će neki ljudi tamo dobiti posao i da će se tamo obavljati određena gospodarska aktivnost. Nitko neće uzeti zemlju. Ta se zemlja treba prodati po razumnoj cijeni, a to znači da, kada se radi o businessu, ta cijena ne može biti 500 eura po kvadratu, nego puno manja. Cijena zemljišta ovisi o tome koji se posao na tom zemljištu obavlja, odnosno koliko se iz tog posla može izvući novca.

Istarski turistički djelatnici koji pružaju vanpansionske usluge ne dijele zadovoljstvo sezonom s vama. Svi kažu turista ima, a potrošnje nema. Kako to komentirate?

Najveći dio potrošača je promijenio životni stil nakon ekonomske krize 2009. godine. Ljudi troše pažljivije, neovisno o tome koliko imaju ili nemaju novca. Sada tri puta okreću novac u ruci prije no što ga potroše. Toga moramo biti svjesni. Pitanje je, iako to nismo računali, i koliki je danas broj stolica u ugostiteljskim objektima i koliki je bio prije pet godina. Nama u pravilu potražnja ne raste u onolikoj mjeri koliko raste ponuda. I pitanje je znamo li se zaista prilagoditi tim gostima ili uporno inzistiramo na svojoj ponudi koja je ostala ista zadnjih dvadeset ili trideset godina. Ta su vremena gotova. Činjenica je da u nekim restoranima ne možete dobiti mjesto. Osobno sam pokušao u jednom restoranu u Rovinju tri-četiri puta dobiti mjesto i nisam uspio. Oni koji su se kvalitetno i precizno pozicionirali sa svojom ponudom i imaju jasno definiran ciljni segment kome se obraćaju, radit će. Oni koji nude sve i svašta, ponuda im je „siva“, radit će sve teže i teže. Trebamo prestati imati ambicija da ćemo u jednoj sezoni zaraditi za stan, kuću, auto... Toga nema nigdje. Jedino što ne prihvaćam kao tezu je „da su nam gosti loši“. Svaki gost je dobrodošao, a na našem znanju i umijeću je da potroši više no što je namjeravao.

Nedavno je u Puli održan popularni Outlook Festival. Grad za korištenje zemljišta gdje se održavao festival nije tražio naknadu te je organizator bez dozvole zauzeo pomorsko dobro. Mislite li da ovakav i njemu slični festivali, poput šibenskog Terranea ili zadarskog Gardena, dovoljno donose lokalnoj zajednici?

Ovakvi su festivali potrebni hrvatskom turizmu, posebno u razdoblju pred i posezone. A koji će biti uvjeti, ovisi o vlasniku zemljišta koji će ga valorizirati i procijeniti ukupne efekte tog festivala te donijeti odluke o tome noće li biti besplatno ili s nekom naknadom. Osobno smatram da se, ako je nešto jako značajno za određenu lokalnu zajednicu, ne treba čuditi ukoliko se zemljište ustupi bez naknade ili sa simboličnom naknadom. Bolje da se dogodi festival koji privlači nekoliko tisuća ljudi koji će biti zadovoljni i uživati te se kasnije vratiti kao gosti u nekim drugim prilikama, nego pretjerivati s naknadama i ne imati festival. Ima slučajeva gdje lokalna zajednica slična događanja nije podržavala, pa su se dogodila preseljenja festivala. Sada vide što su izgubili.

Zašto se na raspisivanje natječaja za direktora HTZ-a tako dugo čekalo?

Čekalo se da završi jedan ciklus i da se zaključi ova sezona. Natječaj je raspisan, traje 15 dana, a nakon toga će povjerenstvo odlučiti tko je najbolji kandidat. Rezultati bi se trebali znati krajem rujna, odnosno početkom listopada. (Barbara Ban, Glas Istre, 11. rujna 2012.)

Kalendar najava