Hrvatski













Hrvatska turistička zajednica
 


 





Ministar turizma: Ispred nas je izazovna godina, ali ja sam optimist

ZAGREB, 10.5.2012.

Novi ministar turizma Veljko Ostojić, bivši predsjednik Uprave najvećeg hrvatskog turističkog holdinga Rivijera Adrije i nekadašnji direktor tvrtke Brijuni Rivijera, već nakon imenovanja najavio je intenzivan rad na uspostavi novog ustroja turističkih zajednica i jaču profesionalizaciju sustava te izmjene i dopune Zakona o turističkom zemljištu. S ministrom razgovaramo o Strategiji razvoja hrvatskog turizma, prioritetima Vlade te drugim aktualnostima vezanim za turistički sektor.

Kako kvalitetno usmjeriti razvoj hrvatskog turizma? Koji su prioriteti?

Kada sam preuzeo funkciju ministra, najavio sam kako će mi u fokusu biti jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma. Prvi i ujedno jedan od najvažnijih koraka koje je u tom smjeru poduzelo Ministarstvo turizma jest smanjenje PDV-a u turizmu, koje će na snagu stupiti 1. siječnja 2013. godine. Naime, selektivna stopa PDV-a za usluge smještaja i prehrane u turizmu jedan je od presudnih elemenata ukupnog makroekonomskog okvira za konkurentnost hrvatskog turizma na globalnoj razini.

Osim spomenutog, namjera nam je u iduće četiri godine provesti privatizaciju preostalih 13 turističkih poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, preustrojiti i profesionalizirati sustav turističkih zajednica, izmijeniti Zakon o turističkom zemljištu, unaprijediti sustav edukacije te privući novi investicijski val u turizam. 

Nadalje, Ministarstvo turizma radi na analizi zakonske regulative koja utječe na turizam, s ciljem uklanjanja prepreka za investicije i unapređenja ukupnih okvira poslovanja. Pripremljen je i katalog investicija za turizam, a u iduće četiri godine ostvarit ćemo i preostale strateške ciljeve Ministarstva turizma, o kojima sam govorio, a koje će podići konkurentnost hrvatskog turizma na svjetskoj turističkoj karti.


Što donosi Strategija razvoja turizma, koja bi trebala biti finalizirana do rujna ove godine?

“Glavni plan i Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske“ je nacionalni strateški dokument koji će definirati razvoj hrvatskog turizma do 2020. godine, odnosno odgovoriti na ključna pitanja izazova hrvatskoga turizma - što želimo, trebaju li nam velike ili male investicije, što će biti s privatnim smještajem, moramo li nove investicije poticati i razvijati  posvuda ili definirati nekoliko lokacija na obali, trebaju li nam  velika turistička naselja (resorti)? Drugim riječima, bez Strategije ne možemo upravljati svojom turističkom budućnošću i ona će nam se sama događati. Pored toga, bez Strategije nećemo moći povlačiti sredstva iz EU fondova što je izuzetno važno, a bit će još značajnije s početkom korištenja strukturnih fondova koji će nam biti na raspolaganju nakon formalnog ulaska u EU.

Jedna od osnovnih smjernica kod izrade Strategije je uključivanje javnosti i transparentnost, pa ću zato iskoristiti priliku i pozvati sve da daju svoje prijedloge i viđenja. Dosadašnja izvješća dokumenta objavljena su na internetskim stranicama Ministarstva turizma i Instituta za turizam, a organiziramo prezentacije i workshopove po turističkim klasterima gdje ljudi iz turističkog sektora, politike i svih ostalih s turizmom povezanih djelatnosti imaju priliku sudjelovati i reći njihova viđenja budućnosti hrvatskog turizma. 

Najavili ste da će Vlada od 1. siječnja iduće godine smanjiti PDV u turizmu na 10 posto. U kolikom će to opsegu pomoći javnim financijama?

Izuzetno sam zadovoljan što je Vlada Republike Hrvatske prepoznala važnost ove mjere koja bi turizmu trebala donijeti mnogostruke pozitivne efekte. Takvu stopu već odavno ima većina turističkih zemalja i naših izravnih konkurenata. Naravno, kako bi povlaštena stopa u turizmu pozitivne efekte donijela cjelokupnom gospodarstvu, vrlo je važan dogovor privatnog i javnog sektora. U tom smislu očekujem da će smanjenje PDV-a utjecati na podizanje kvalitete, nova zapošljavanja, novi investicijski val, konkurentnije cijene i sl. Razgovarao sam o tome sa strukovnim udrugama i mislim da je to dobar put i korektan odnos u zajedničkom dugoročnom interesu koji će voditi povećanju konkurentnosti sektora.

Dobar primjer je Francuska, koja je usred krize 2009. godine smanjila stopu PDV-a u restoranima, a potpisan je i sporazum kojim se sektor obvezao da će sniziti cijene, povećati broj zaposlenih i da će dio novca investirati u povećanje kvalitete objekata, edukaciju itd.  Kao rezultat, dvije godine kasnije cijene su pale 2,5 posto, u ugostiteljstvu je otvoreno 52 tisuće novih radnih mjesta, prava radnika su povećana, dok je stopa stečajeva u sektoru bila smanjena za 17 posto. Slično se dogodilo i u Njemačkoj gdje je sniženje stope u kratkom roku rezultiralo znatnim povećanjem investicija u sektor, na razini od oko pola milijarde eura.

U planu je i pokretanje niza programa za financiranje razvoja i inovacija u turističkom sektoru. O kakvim programima je riječ?

Ministarstvo turizma će temeljem osam programa ukupne vrijednosti 32 milijuna kuna, i ove godine poticati razne projekte u turizmu, s ciljem jačanja konkurentnosti turističkog sektora. Kao novost, ove se godine provode programi “Inovativni turizam“ - namijenjen poticanju novih ideja i inovacija u turizmu te “Korak više“, kojemu je cilj stvaranje dodatne ponude u turizmu, s ciljem produženja sezone i financiranje izrade projekta za EU fondove. Također, ove se godine po prvi puta uvodi sufinanciranje “energetskih pregleda“ i “eko certificiranja“, a posebna pažnja bit će posvećena razvoju turistički nerazvijenih područja, za koja će Ministarstvo turizma s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) ove godine ukupno izdvojiti više od 15 milijuna kuna. Uz spomenuto, bespovratne potpore i poticaji dodjeljivat će se za obrazovanje i obuku kadrova u turizmu (“Znanjem do kvalitete“), poticanje djelovanja strukovnih udruga i drugih neprofitnih organizacija u području turizma (“Zajedno do konkurentnosti“), poticanje turističkih manifestacija (“Turizam kroz manifestacije“), jačanje sigurnosti boravka gostiju (“Siguran gost“) te turističkim projektima kojima su odobrena sredstva iz EU i drugih međunarodnih fondova.

Ministarstvo turizma već je objavilo javne pozive za programe “EU izvrsnost“ i “Zajedno do konkurentnosti“, za koje prijava traje do 30. travnja, a tijekom travnja i svibnja bit će objavljeni natječaji za preostale programe.

Osim toga, i Hrvatska turistička zajednica ima nekoliko programa namijenjenih turističkim projektima, a nedavno je i u suradnji s Ministarstvom turizma, Hrvatska banka za obnovu i razvitak spustila kamatnu stopu na kredite za turizam, a sve s ciljem poticanja aktivnosti na turističkom tržištu.

Kakvim ćete programima/ponudom potaknuti produženje sezone? Kako dodatno unaprijediti turističku ponudu i potaknuti zapošljavanje?

Produljenje turističke sezone jedan je od prioriteta Ministarstva turizma. Kako bismo postali privlačnije turističko odredište i izvan ljetnih mjeseci, kontinuirano radimo na jačanju kvalitete usluge te stvaranju novih motiva dolaska. Razvojem dodatnih programa i sadržaja, primjerice bike, golf ili gourmet, u Hrvatsku želimo privući goste i izvan glavne sezone.

Prednost Hrvatske je što smo velikom dijelu Europe najbliže toplo more, što imamo razvijenu prometnu infrastrukturu i što smo blizu vodećih emitivnih tržišta, poput Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije, pa je stoga naš cilj postati prepoznato odredište i za produžene vikend odmore. Osim toga, kako bismo produžili turističku sezonu Hrvatske, unijeli smo i neke novosti u rad Hrvatske turističke zajednice za 2012. godinu, pa će se tako, primjerice, poticaji turoperatorima davati samo u periodu pred i post sezone što će, vjerujemo, utjecati na konkurentnost hrvatskog turizma i u periodu pred i post sezone.

Također, od Istre do Dubrovnika postoji niz bivših vojnih objekata na vrlo atraktivnim turističkim pozicijama, koji godinama nisu bili iskorišteni niti u poduzetničke, niti u turističke svrhe. Cilj nam je oživjeti takve objekte te ih staviti u funkciju razvoja i novog zapošljavanja, odnosno pretvoriti ih u kvalitetne turističke kapacitete.

Naravno, vjerujem kako će i prije spomenuti programi koje će Ministarstvo provesti u 2012. godini dodatno produljiti sezonu te unaprijediti turističku ponudu i potaknuti zapošljavanje. Primjerice, program “Korak više“ namijenjen je upravo proširenju ponude turističkih usluga i proizvoda, s ciljem bolje popunjenosti kapaciteta i produženja sezone.

Hoće li Vlada, i na koji način, poticati razvoj turistički nerazvijenih područja (i kojih)? Na koje ćete još načine pomoći turizmu?  

Ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske jedan je od elemenata programa rada Vlade RH, pa će sukladno tome Ministarstvo turizma i dalje podupirati nerazvijena turistička područja u kontinentalnim i priobalnim županijama. Naravno, razvoj turistički nerazvijenih područja poticat ćemo i kroz ovogodišnji Program poticanja razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima, za koji je planirano 5,7 milijuna kuna. Sredstva su namijenjena za razvoj i unapređenje svih oblika ugostiteljske i turističke djelatnosti, te stvaranje uvjeta za njihov razvoj.

Uz to, Ministarstvo turizma turističke inicijative provodi i u suradnji s partnerima – Hrvatskom turističkom zajednicom, HBOR-om i drugim institucijama te kroz mogućnosti financiranja putem EU fondova. Tako je u proračunu Hrvatske turističke zajednice za 2012. godinu, upravo za “Sufinanciranja i potpore na turistički nerazvijenim područjima“ osigurano 13,5 milijuna kuna. Osim toga, u suradnji s HBOR-om je u veljači dogovorena izuzetno povoljna kamatna stopa za kreditne programe od 1, 3 i 5 posto, ovisno o kategorijama, koja će biti dostupna i za manje razvijena turistička područja, dok će područja od posebne državne skrbi imati kamatnu stopu od 1 posto za programe iz turističkog sektora.

Naravno, ukoliko zadovolje kriterije, korisnici s turistički slabije razvijenih područja mogu se aplicirati i na ostale programe koje provodi Ministarstvo i HTZ, što im svakako povećava šansu za dobivanje bespovratne potpore.

Hrvatska obala sastavljena je od nekoliko turističkih regija s različitim karakteristikama. Kako definirati različite tipove tržišta, odnosno potaknuti brendiranje raznolikosti destinacija?

Naš je cilj svakako Hrvatsku učiniti privlačnijom destinacijom za goste raznih profila i u tom smjeru radimo na stvaranju dodatnih novih programa i motiva dolaska. Osim toga, s ciljem kvalitetnijeg upravljanja turističkim razvojem Hrvatske, jedan od naših prioriteta je i restrukturiranje sustava turističke zajednice. Lokalna bi se razina, prema novom sustavu, trebala pretvoriti u DMO organizacije stvarajući nove proizvode kao motive dolaska, dok bi promocija trebala ići na regionalnu i nacionalnu razinu. Pitanje kvalitetnog upravljanja destinacijom je ključ njezinog uspjeha, a turistička zajednica mora biti spoj privatnog i javnog i mora preuzeti odgovornost za turistički uspjeh pojedinog odredišta.

Koja je prednost Vašeg prijedloga o davanju hotela i ugostiteljskih objekata u nacionalnim parkovima u koncesiju? Ima li prijedlog mana?

Ne želim previše ulaziti u problematiku dodjele koncesije ugostiteljskim objektima u nacionalnim parkovima jer je to u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša. Ipak, razgovarao sam s ministricom Mirelom Holy o tome i dijelimo mišljenje da bi komercijalni objekti, odnosno hotelski biznis trebao ići u koncesiju. Mišljenja sam kako nije logično da se nacionalni park bavi hotelijerskom djelatnošću i smatram da zaslužuju puno više, pa im stoga to treba omogućiti. Naime, u sadašnjoj situaciji isti subjekt obavlja komercijalnu djelatnost i štiti prirodu, dakle kontrolira samog sebe. Vjerojatno i logično je za očekivati da će uzimatelj koncesije koji se bavi hotelijerstvom, obavljati posao na profesionalnoj razini, dok će zaštita definirati precizne i čvrste uvjete za tu djelatnosti. Tako bi se riješili razni problemi koji postoje u nacionalnim parkovima, primjerice stanje kanalizacije i zbrinjavanje otpadnih voda.

To je logično rješenje i mi ga nismo izmislili jer se uspješno primjenjuje u drugim zemljama, pa ne vidim razloga zašto taj model ne bi uspješno zaživio i u Hrvatskoj.

Prije pet godina, dok ste bili na čelu tvrtke Brijuni Riviera, izjavili ste da bi Hrvatska u budućnosti, između ostalog, trebala biti poznata po malim i boutique hotelima. Kakva je situacija danas? Jesu li poduzetnici prepoznali tu ideju?

U Hrvatskoj trenutno posluje 300-tinjak malih obiteljskih hotela, koji u ukupnoj hotelskoj industriji čine udio od oko 15 posto. Trend porasta broja takvih hotela, ali i sve veća potražnja za njima, dokazuje njihovu važnost u ukupnoj turističkoj ponudi Hrvatske, koju su prepoznali ne samo poduzetnici, već i turisti koji dolaze na odmor u našu zemlju. Danas su mali obiteljski hoteli jedan od prepoznatljivih turističkih proizvoda Hrvatske, koji se na turističkom tržištu ističu upravo visokom kvalitetom objekta, autohtonom gastronomskom ponudom i bogatim dodatnim sadržajem  te su na svjetskoj turističkoj karti, po kvaliteti ponude i usluge, uz bok konkurentima iz drugih zemalja.

S obzirom da je cilj Ministarstva turizma upravo dizanje kvalitete ponude i usluge, koji dovode i do jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma, mali i obiteljski hoteli svakako su važan segment u sveukupnoj turističkoj ponudi Hrvatske.

Vaše Ministarstvo je objavilo da će se u pripremu ovogodišnje turističke sezone, bez promotivnih aktivnosti, investirati oko 1,5 milijardi kuna. Kolike prihode Hrvatska očekuje od turizma do kraja godine?

Tako je, anketa koju je nedavno provelo Ministarstvo turizma pokazuje kako javni i privatni sektor u turizam ove godine planira uložiti oko 1,5 milijardi kuna, što je oko 37 posto veći iznos od uloženog prošle godine. Taj podatak dokazuje kako je sektor spreman za dodatna ulaganja, a sve s ciljem kontinuiranog jačanja kvalitete usluge i ponude.

Ispred nas je izazovna godina, ali ja sam optimist. Što se fizičkih pokazatelja tiče, očekujem kako će oni biti na razini prošlogodišnjih, dok bi prihodi od turizma mogli rasti od 3 do 5 posto.

Za povećanje prihoda u turizmu potrebno je povećati kvalitetu ponude i usluge, pa zato Ministarstvo turizma ulaganje u kvalitetu potiče kroz sve programe koje provodi samostalno ili u suradnji s drugim institucijama. Naravno, do povećanja prihoda u turizmu trebale bi dovesti i mjere koje će Ministarstvo turizma provesti u iduće četiri godine, među kojima treba naglasiti poticanje investicija i privatizaciju turističkih tvrtki u državnom vlasništvu.

Ima li hrvatski turizam snage za daljnja ulaganja?

Anketa o ulaganjima u turizam u 2012. godini, koju je nedavno provelo Ministarstvo turizma, pokazuje kako će javni i privatni sektor ove godine u turizam uložiti 37 posto više novca nego lani. S obzirom da anketa nije obuhvatila investicije malih i srednjih poduzetnika, procjenjujemo da će se u pripremu ovogodišnje sezone, bez promotivnih aktivnosti, investirati oko 1,5 milijardi kuna. Provedena anketa i dobiveni rezultati dokaz su snage turističkog sektora i njegove spremnosti na nove investicije. Vjerujem da će mjere koje planira provesti Ministarstvo turizma s ciljem olakšavanja investicija, smanjenje PDV-a od 2013. godine, kao i primjerice program HBOR-ovih kredita za turizam, dodatno ojačati konkurentnost turističkog sektora i Hrvatsku učiniti još privlačnijom destinacijom na svjetskoj turističkoj karti. (Marija Kosor, Hrb, svibanj 2012.)

Kalendar najava