Hrvatski













Hrvatska turistička zajednica
 


 




Ministar turizma: Stvorit ćemo pozitivno poslovno ozračje i olakšati poslovanje svim novim investitorima u turizmu

ZAGREB, 7.5.2012.

Ministar turizma Veljko Ostojić optimistično gleda na predstojeću turističku sezonu koja je uspješno započela ukrsnim blagdanima. Iako djeluje prilično samozatajno, iza njega je dugogodišnja uspješna karijera. Na ministarsku je dužnost došao s mjesta predsjednika uprave porečke Riviere Adrije d.d. Član je IDS-a od 1992., a u prvoj koalicijskoj Vladi Ivice Račana 2000. Bio je zamjenik ministra turizma; potom je postao članom poglavarstva Istarske županije za turizam i ruralni razvoj. Na mjesto predsjednika uprave u porečku Rivieru d.d. (danas Riviera Adria d.d.) došao je s mjesta predsjednika uprave pulske tvrtke Brijuni Rivijera d.o.o., u kojoj je tu visoku dužnost obnašao od 2004. Rođen je 1958. u Pazinu, diplomirao 1981. na zagrebačkom Fakultetu za vanjsku trgovinu, a karijeru je počeo 1985. u SOUR-u "Istra Jadran Pula" gdje je radio na poslovima hotelijerskog savjetovanja te 1989. postao zamjenikom glavnog direktora. Od 1991. godine na dužnosti je direktora poduzeća za turistički marketing "Istra Adria Marketing", a 1995. preuzima dužnost direktora županijske Turističke zajednice. Vrlo je aktivan i u javnom sektoru kao član turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice te je predsjednik Kamping udruženja Hrvatske. Član je i gospodarskog savjeta predsjednika Republike Ive Josipovića.

Krenimo, naravno, od najaktualnijeg: rezultati dolaska gostiju za Uskrsne blagdane daju nam razloga za optimizam, zar ne? Predsezona je odlično startala. Očekujete li da ćemo ove godine ostvariti istu razinu turističkog prometa ili možda ipak preskočimo još jednu ljestvicu više?

Ova će godina biti izazovna i složena zbog niza okolnosti – još uvijek nestabilne gospodarske situacije u Europi, snažnije konkurentske utakmice mediteranskih zemalja, dva velika sportska događaja itd. Ipak, neovisno o tome, ja sam optimističan i bio bih zadovoljan da ponovimo prošlogodišnje fizičke pokazatelje turističkog prometa te da za tri do pet posto povećamo prihode od turizma. Kako bi turistički rezultati bili u skladu s očekivanjima, vrlo je važno da u suradnji s partnerima iz privatnog i javnog turističkog sektora što kvalitetnije pripremimo i provedemo aktivnosti te ispunimo ciljeve, koje smo zacrtali za ovu godinu.

Osim toga, za povećanje prihoda u turizmu potrebno je povećati kvalitetu ponude i usluge pa zato Ministarstvo turizma kroz sve programe, koje provodi samostalno ili u suradnji s drugim institucijama, potiče ulaganje u kvalitetu. Naravno, do povećanja prihoda u turizmu trebale bi dovesti i mjere koje će Ministarstvo turizma provesti u iduće četiri godine, među kojima treba naglasiti poticanje investicija i privatizaciju turističkih tvrtki u državnom vlasništvu.

Hoće li i ova Vlada očekivati da državni proračun ponovo spasi turistička sezona, kako je to i inače bio dosadašnji običaj?

Turizam je sigurno jedan od ključnih sektora gospodarstva Hrvatske, no fokusiranje na razvoj samo jedne grane rizičan je potez za gospodarstvo bilo koje zemlje. U predizbornom programu aktualne Vlade, posebno je istaknuta važnost razvoja svih sektora gospodarstva, kao i svih dijelova Hrvatske, što znači da nitko od turizma ne očekuje da bude jedini generator razvoja. Činjenica jest da turizam u Hrvatskoj ima potencijala biti jedan od pokretača razvoja te da ga Vlada vidi kao strateški bitan element koji može u relativno kratkom vremenu povući naprijed ukupno gospodarstvo. Naime, sve zemlje svijeta žele turizam iz niza razloga, od „prelijevanja“ ino akumulacije, preko zapošljavanja do tzv. domaćeg izvoza, njegovih multiplikativnih efekata na ostale gospodarske grane te stabilizatora platne bilance.

No, jesu li naši kapaciteti potpuno spremni za jedva dva mjeseca koliko na koncu imamo sezone?

Rezultati ankete o ulaganjima u turizam u 2012. godini, koju je provelo Ministarstvo turizma, pokazuje kako će ulaganja javnog i privatnog sektora u turizam ove godine iznositi gotovo 1,1 milijardu kuna ili 37 posto više nego 2011. godine. Ako se u obzir uzmu i ulaganja malih i srednjih poduzetnika, koja nisu obuhvaćena anketom, procjenjuje se da će se za pripremu ovogodišnje turističke sezone investirati oko 1,5 milijardi kuna. Najveći porast ukupnog ulaganja imati će hotelski sektor, koji u turizam ove godine planira investirati 885 milijuna kuna ili 49 posto više nego 2011. godine.

Provedena anketa i dobiveni rezultati dokaz su snage turističkog sektora i njegove spremnosti na nove investicije. Vjerujem da će mjere koje planira provesti Ministarstvo turizma s ciljem olakšavanja investicija, smanjenje PDV-a od 2013. godine, kao i primjerice program HBOR-ovih kredita za turizam, dodatno ojačati konkurentnost turističkog sektora i Hrvatsku učiniti još privlačnijom destinacijom na svjetskoj turističkoj karti.

Što ste, zapravo, zatekli kada ste preuzeli ovu zahtjevnu dužnost? Što Vas je dočekalo, ima li i u Vašem resoru „kostura iz ormara“?

Pred hrvatskim turizmom je mnogo izazova.  Ne želim se osvrtati u prošlost i analizirati prethodnike, već mi je cilj provesti sve planirane mjere te podići konkurentnost hrvatskog turizma i Hrvatsku učiniti još kvalitetnijom i poželjnijom turističkom destinacijom. Obzirom na moje dosadašnje profesionalno iskustvo u turizmu, imam jasnu viziju onoga što želim provesti i promijeniti, kako bih olakšao i poboljšao poslovanje svim subjektima koji djeluju u turizmu.

Prva mjera, za koju sam se zalagao od preuzimanja mandata, a riječ je o smanjenju PDV-a u turizmu na 10 posto, na snagu bi trebala stupiti 1. siječnja 2013. godine, zbog čega sam izuzetno zadovoljan. Naime, smanjenje PDV-a na turističke usluge jedan je od šest strateških ciljeva Ministarstva turizma u četverogodišnjem mandatu, a činjenica da je uvođenje diferencirane stope PDV-a usuglašena već na početku mandata, dokazuje kako je turizam jedan od strateških sektora hrvatskog gospodarstva. Osim toga, konkurentnost turističkog proizvoda nastojimo podići i kroz druge aktivnosti -  izmjenama nekih zakona u turizmu, privatizacijom  turističkog portfelja u većinskom državnom vlasništvu te privlačenjem novih investicija.

Tako je, primjerice, krajem prošlog mjeseca Hrvatski sabor prihvatio ciljane izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s ciljem pojednostavljenja procedure i time olakšavanja poslovanja u turističkom sektoru. Izmjene ovog zakona bile su nam jedan od ključnih zadataka prije početka ovogodišnje sezone, kojima smo spriječili moguće zatvaranje velikog broja kampova, a time i očuvanja radnih mjesta. Također, Ministarstvo turizma iniciralo je izmjene i dopune Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, koji je donijet u srpnju 2010. godine. Također, krajem ove godine predložit ćemo cjelovite izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona o pružanju usluga u turizmu te izmjenu zakonske regulative vezane uz sustav turističkih zajednica. 

Kao dugogodišnji čovjek iz tog resora, sigurno nam možete precizno reći dvije stvari: što biste naveli kao plus hrvatskog turizma, a što minus?

Prednosti Hrvatske su nesumnjivo očuvani okoliš i Jadransko more, kao i blizina europskom emitivnom tržištu te potencijal u razvoju selektivnih oblika turizma (bike, gourmet, agroturizam i sl.), a naša velika prednost je i ulazak u EU što će omogućiti dodatni poticaj razvoju našeg turizma i njegovom novom tržišnom i marketinškom pozicioniranju. Osim toga, specifičnost Hrvatske je što na relativno malom prostoru obiluje nizom raznolikosti i pruža brojne mogućnosti za razvoj različitih vrsta turizma.

Ipak, prema studiji Svjetskog  gospodarskog  foruma, Hrvatska se na ljestvici konkurentnosti u svijetu  nalazi na 34. mjestu, u  Europi na 24. mjestu, a od devet mjerenih mediteranskih zemalja na osmom mjestu. Ovi podaci za nas predstavljaju velik izazov. U Ministarstvu turizma upravo radimo detaljan  prikaz našeg mjesta  na ljestvici  konkurentnosti uz kojeg će, dakako, ići i prijedlog o tome kako povećati konkurentnost po pojedinoj grupi aktivnosti. Svjesni smo da je to zadaća za cijelo desetljeće, a ne za samo nekoliko mjeseci pa stoga pomake želimo raditi postepeno.

Jasne smjernice razvoja hrvatskog turizma dat će nacionalni strateški dokument – Strategija razvoja hrvatskog turizma, koja bi trebala biti završena do jeseni ove godine.

Godinama govorimo o tome da treba prestati sa starom, socijalističkom praksom kako je gostu dovoljno ponuditi krevet i Sunce, ali ne čini se da smo se pokrenuli s te točke... Možemo li uopće, u ovoj recesiji, razmišljati o konačnom širenju turističke ponude?

Obzirom da smo najbliže toplo more većini europskih zemalja te da imamo dobro razvijenu prometnu infrastrukturu, ubuduće ćemo nastojati Hrvatsku pozicionirati i kao prepoznatljivo odredište za produžene vikend odmore te za odmor i izvan ljetne sezone. U tom smjeru, veliki izazov vidim upravo u širenju turističke ponude, odnosno razvoju selektivnih oblika turizma poput gourmet, golf, bike ili agroturizma, koji moraju pronaći svoje mjesto u ukupnoj ponudi, bez obzira radi li se o kontinentalnim ili priobalnim županijama. Njihov daljnji razvoj preduvjet je definiranja Hrvatske kao zemlje doživljaja za različite turističke segmente u ukupnom marketinškom i promotivnom pristupu, ali i razvoju hrvatskog turizma u cijelosti.

Krenimo na investicije, o kojima je potpredsjednik Vlade g. Čačić naveliko govorio. Kakve očekujete u turizmu?

Očekujemo kvalitetne investitore i investicijske projekte koje će hrvatski turizam dignuti na višu razinu kvalitete. Naravno, Ministarstvo turizma bit će svim potencijalnim investitorima kvalitetan i pouzdan partner, a kroz sve izmjene zakona koje smo proveli i koje ćemo provesti, nastojat ćemo stvoriti pozitivno poslovno ozračje te tako olakšati poslovanje svim novim investitorima u turizmu.

Što je sa najavama g. Štroka o novim ulaganjima u turizam?

Iako proces privatizacije operativno vodi Agencija za upravljanje državnom imovinom, mogu reći da svi zainteresirani za privatizaciju turističkih poduzeća u državnom vlasništvu, ukoliko zadovoljavaju potrebne uvjete, mogu predati svoje ponude i prijaviti se na natječaje koji su tijeku ili će biti raspisani. Dapače, veliki interes i kvalitetne ponude, omogućit će da se odabere najbolji investitor i projekt. 

Sami smatrate da nema razloga da država bude vlasnik turističkih kompanija. Što će se po tom pitanju učiniti?

Ne vidim nikakvog razloga da država bude vlasnik turističkih kompanija, jer su performanse privatnog sektora jednostavno neusporedive s performansama nekog poduzeća kojim upravlja država. Mišljenja sam da turistička poduzeća, pogotovo ona koja loše posluju i nisu konkurentna na tržištu, prije svega treba vratiti u „igru“, što bi trebala omogućiti nova vlasnička i financijska struktura. Upravo zato, jedan od prioriteta Ministarstva turizma je privatizacija preostalih 13 turističkih tvrtki u državnom vlasništvu, koju želimo dovršiti u sljedeće dvije godine. Natječaji za neke od njih već su objavljeni i prikupljaju se ponude, a izrađen je i katalog investicija s detaljnim informacijama o svakom poduzeću, što će, vjerujem, uvelike pomoći potencijalnim investitorima kod donošenja odluke.

Privatni iznajmljivači su Vam zamjerili što njihova predstavnika nema ni u novom sazivu Turističkog vijeća...

Privatni iznajmljivači bitna su karika turističke ponude Hrvatske, u kojoj sudjeluju s oko 40 posto ukupnih kapaciteta. Shvaćajući njihovu važnost, Ministarstvo turizma će u ovom mandatu raditi na unaprjeđenju njihove ponude te jačanju suradnje i stvaranju organizirane strukture koja će povezati i centralizirati sve one koji nude privatni smještaj. Nakon takvog objedinjenja, odnosno jačanja i povezivanja, vjerujem da će i predstavnici privatnog smještaja sudjelovati u svim bitnim službenim turističkim tijelima.

Najavili ste projekt restrukturiranja sustava turističkih zajednica s ciljem profesionalizacije, depolitizacije i decentralizacije. Što to točno znači?

Profesionalizacija i restrukturiranje sustava turističkih zajednica jedan je od prioriteta Ministarstva turizma.  Trebale bi se jasnije definirati uloge pojedinih razina u sustavu turističkih zajednica. Lokalna bi razina trebala obavljati informativnu funkciju, organizirati pojedine manifestacije i informativne punktove  za goste te, naravno, biti  pokretači novih proizvoda i motiva dolaska. Regionalne turističke zajednice bi se trebale pretvoriti u  DMO te obavljati dio promotivne funkcije, dok bi se nacionalna turistička organizacija trebala baviti nacionalnom turističkom promidžbom.

Osobno imam pozitivan stav prema sustavu turističkih zajednica i mislim da  su one odigrale veliku ulogu  u organiziranju i promociji hrvatskog turizma. Napravile su velik posao i oko uređenja  mjesta, u informativnoj funkciji, a u nekim su regijama  kreirale i nove  proizvode te time redefinirale turistički imidž regije. Međutim, turističke zajednice moraju biti još aktivnije, a snažnije se u cijeli proces treba uključiti i privatni sektor. Pitanje kvalitetnog upravljanja destinacijom je ključ njezinog uspjeha, a turistička zajednica mora biti spoj privatnog i javnog i mora preuzeti odgovornost za turistički uspjeh pojedinog odredišta.

U kojoj fazi je i što se događa sa projektom Brijuni rivijera? Javnosti sada ništa više nije jasno, nakon što je istarski župan i šef Vaše stranke Jakovčić pozvao investitore da odustanu. Je li i taj, kako je najavljivan, najveći turistički projekt u državi samo mjehur od sapunice?

Kada je riječ o Brijuni Rivijeri, radi se o projektu koji je važan ne samo za istarski, već i za hrvatski turizam i gospodarstvo. Nadam se da će ovaj projekt uspjeti, unatoč trenutnom stanju globalnog gospodarstva te cijeni kapitala.

Za lokaciju Sveta Katarinu - Monumenti natječaj je zatvoren i donesena je odluka o dodijeli koncesije na pomorsko dobro tvrtki Kermas Vod Četiri za izgradnju dvije luke nautičkog turizma, što je prihvatila i Vlada RH na 20. sjednici. Što se tiče lokacija Hidrobaze i Pinete, natječaj je produljen do 16. svibnja 2012. godine. Pričekajmo do kraja natječaja pa ćemo moći dati konačnu ocjenu uspješnosti ovoga natječaja.

Što se zbiva na relaciji SDP-IDS? Je li točno da su odnosi zahlađeni, jer se, SDP, navodno, svojim kadroviranjima miješa u IDS-ovo „leno“- Istru? Pretpostavljam da će odgovor ipak biti diplomatski, no, sve su jači glasovi da odnosi nisu baš idilični...

Kao ministar u Vladi RH, mogu reći da izuzetno dobro surađujem s kolegama iz SDP-a. Osobno mislim da je suradnja IDS i SDP-a dobra, što se pokazalo i u zadnjih sedam godina zajedničkog obnašanja vlasti u Istri.

(Andrea Latinović, Objektiv, 7. 5. 2012.)

Kalendar najava