Hrvatski



Kongresna sezona u Zagrebu i Opatiji bolja od lanjske, no nedostaju kongresni centri

ZAGREB, 21.10.2017.

Jesen je Hrvatskoj donijela novi intenzitet kongresnih i drugih skupova, po kojima je ova godina bolja od lanjske, no za jači razvoj tog segmenta još uvijek nedostaju pravi kongresni centri, ističu iz kongresnih ureda Zagreba i Opatije, koji su uz Dubrovnik, najjači kongresni gradovi u Hrvatskoj.

Očekujući nastavak pozitivnih kongresnih trendova i iduće godine, iz oba ureda slažu se da je šteta što Državni zavod za statistiku (DZS) od 2014. više ne prati taj segment zasebnim istraživanjem, zbog čega više ni nema relevantne nacionalne statistike o broju i vrsti skupova te njihovim organizatorima i sudionicima, kao što još nema ni, unatoč stalnim najavama, pravih kongresnih centara, nego se i dalje kongresi i skupovi najčešće održavaju u konferencijskim hotelskim dvoranama.

Ipak, i po tom pitanju ima izuzetaka, pa je tako ove godine kod Šibenika otvoren prvi (veliki) konvencijski centar, dok su se u Zagrebu i Opatiji, pa i drugdje u Hrvatskoj, neki prostori transformirali u tzv. event centre i/ili su uređeni novi prostori, no još uvijek su rijetki oni koji mogu odjednom primiti više od 500 sudionika.

Zagreb s više skupova nego lani

"U Zagrebu su u devet mjeseci, prema našoj evidenciji, bila 182 poslovna skupa, od čega 98 međunarodnih s ukupno nešto više od 37 tisuća sudionika, što je gotovo dvostruko više nego lani. Vjerujemo da je stvarni broj skupova i znatno veći, no kako više nema praćenja na nacionalnoj razini, teško je znati", ističu iz zagrebačkog Kongresnog ureda pri Turističkoj zajednici grada Zagreba (TZGZ).

Naglašavajući kako posljednjih godina raste zanimanje korporativnih grupa iz Južne Amerike, Indije, Kine i drugih dalekih zemalja za skupove u Zagrebu, iz tog ureda iznose da se najviše skupova u Zagrebu održava u proljeće i jesen, što je slučaj i u većini kongresnih destinacija u svijetu, dok je prema vrsti najviše skupova domaćih i međunarodnih korporacija te udruženja, s porastom zanimanja za organizacijom 'incentive', odnosno poticajnih putovanja.

I dalje se skupovi većinom održavaju u poslovnim i kongresnim hotelima, no ima i manjih kongresnih centara, uz jako aktualne i dosta tražene muzeje, galerije i dvorane kulturnih institucija te pogotovo povijesne prostore, a za iduću godinu najavljuju Svjetski kongres saksofonista (1.500 sudionika), Svjetsko prvenstvo u debati (500 sudionika) i Svjetski kongres poduzetnika (2.000 sudionika).

"Porast zanimanja korporativnog sektora Zagreb bilježi i za organizacijom skupova u prosincu, što povezujemo s atraktivnim programom Adventa, a glavna prepreka za još veći iskorak u kongresnom turizmu je nedostatak kongresnog centra, čija bi izgradnja pridonijela mogućnostima kandidatura Zagreba za velike međunarodne kongrese. Trenutno je Zagreb u domaćim okvirima vodeća poslovna destinacija, čemu pridonosi sve bolja dostupnost i prometna povezanost sa svijetom, kao i odgovarajuća infrastruktura, dok je na međunarodnoj ljestvici ICCA-e (International Congress & Convention Association) na 81. mjestu od ukupno 392 grada koja se prate", poručuju iz zagrebačkog kongresnog ureda.

Opatija s najviše medicinskih, farmaceutskih i IT skupova

I Opatija ove godine bilježi povećanje broja kongresa i drugih skupova, za što menadžer iz opatijskog kongresnog ureda pri Turističkoj zajednici Goran Pavlović kaže da može biti u vezi s godinom jer da je "inače nekakav trend da su neparne godine jače od parnih".

I kod njih je kongresna sezona najjača u proljeće i jesen, a među vrstama skupovima ističu se medicinski, farmaceutski i IT skupovi, koji su većinom nacionalni.

"Jedan od glavnih razloga za okupljanje medicinske struke u Opatiji je njena povijesna povezanost sa zdravljem jer je Opatija i nastala kao zdravstveno lječilište, a važna je i laka geografska dostupnost Opatije. Kongresni kapaciteti uglavnom su u hotelima, gdje se i održava većina skupova, a osim tih, Opatija raspolaže i kongresnim prostorima na drugim lokacijama, među kojima je i novoizgrađeni Centar Gervais s različitim sadržajima te dvije dvorane", iznosi Pavlović.

Dodaje da u ukupnom turističkom prometu Opatije poslovni skupovi nemaju veliki udjel, kreće se oko 10 posto, što se u jesen i proljeće poveća na do oko 25 posto, pri čemu napominje da se tu radi o procjeni jer nemaju mogućnosti praćenja konkretnijih podataka.

"U strateškom planu razvoja Grada Opatije, poslovni skupovi kao kongresni oblik turizma imaju važnu ulogu i prepoznati su kao bitan element za razvoj, a povećanju broja skupova bi sigurno pridonijelo poboljšanje zračnih veza u Zračnoj luci Rijeka. U Hrvatskoj je Opatija prepoznata kao dokazana kongresna destinacija, no na međunarodnoj sceni još nije tako, te je izazov privući veću pažnju kongresnih organizatora, za što su potrebna i znatna ulaganja", zaključuje Pavlović. (Hina/FaH)

Kalendar najava

Aktualno