Hrvatski



Hotelske transakcije u Europi rekordne, u jugoistočnoj Europi neznatne

ZAGREB, 9.2.2017.

Hotelske transakcije u Europi u 2015. iznosile su rekordnih 38,5 milijardi eura, što je oko 22 milijarde više nego u godini prije, no u srednjoj i istočnoj Europi od toga je ostvareno samo 6, a u regiji jugoistočne Europe neznatnih 1 posto, dok privatni smještaj raste bez adekvatne regulative.

Istaknuto je to na na marginama ovogodišnjeg, petog izdanja Adria Hotel Foruma (AHF), koji se u Zagrebu održava 8. i 9. veljače, i čija je direktorica Marina Franolić, osim za hotelske transakcije u Europi, iznijela i podatke iz više istraživanja koji pokazuju da se profil investitora u jugoistočnoj Europi izrazito razlikuje u svakoj zemlji.

"U Hrvatskoj 26 posto transakcija potječe iz prekograničnog kapitala, u Crnoj Gori taj se postotak penje do 83 posto, dok su u Sloveniji sve transakcije od strane inozemnih investitora", kaže Franolić, napominjući da raste zanimanje investitora za Hrvatskom, ali i da je globalno sada novac vrlo dostupan te da se najviše hotelskih transakcija u svijetu trenutno događa u Aziji, sjevernoj Americi, Europi i Australiji.

Poručujući kako joj manje-više svi investitori iz svijeta, uključujući i neke od najvećih globalnih hotelskih grupacija i fondova čiji su predstavnici došli u Zagreb na AHF, iznose želje za investiranjem u jugoistočnoj Europi, Franolić zaključuje da trend tog jačeg zanimanja treba i može iskoristiti i Hrvatska, ali i druge zemlje, pogotovo Albanija, za što treba i unutar država učiniti sve za poboljšanje investicijskog okruženja.

Slično smatra i hotelska konzultantica Sanja Čizmar, koja kaže da treba uvažiti i trend rastućih digitalnih platformi za rezervaciju i prodaju smještaja, na kojima je, uz hotele, i ogroman broj privatnih kuća i apartmana što, kako ocjenjuje, unosi određeni nemir među hotelijere jer trebaju uložiti dodatne napore i sredstva da zadrže svoje tržišne pozicije.

Ekonomija dijeljenja postaje industrija na zahtjev

"Više nije dovoljno samo razviti proizvod i imati lijepo uređeni i funkcionalni objekt nego se treba fokusirati i na doživljaj kojeg traže nove generacije tzv. 'milenijalsi', ali i drugi. Stoga je iznimno važna integracija svih marketinških oblika, za što je dobar primjer i 'sharing economy' ili ekonomija dijeljenja koja će se u bližoj budućnosti pretvoriti u industriju na zahtjev putem izravnog kontakta s potrošačima, i to treba prepoznati i uvažiti hotelska industrija želi li zadržati i dobiti nove goste", poručila je Čizmar.

Važnim je pritom istaknula i potrebu što jače suradnje hotela s destinacijama, privatnog i javnog sektora, ulaganje u tzv. 'smart' hotele i sobe, ali i održanje hotelske reputacije, povjerenja potrošača i vrijednosti hotela.

"Svi ti trendovi vidljivi su i u Hrvatskoj, pogotovo kroz sve veće ulaganja u kvalitetne hotele s personaliziranim pristupom i jakom tehnološkom infrastrukturom, ali i kroz rast privatnog smještaja koji je donekle konkurencija hotelijerima, pogotovo u dijelu odmorišnih turista koji sve više smještaj traže na platformama Air b'n'b i slični, koje najviše nude privatni smještaj", kazala je Čizmar.

Ocijenila je da će to dosta utjecati i na sve veću razliku između rastućeg obiteljskog ili turističkog smještaja kod domaćina i privatnih iznajmljivača smještaja u Hrvatskoj, koji se uključuju na te platforme gdje se vrlo transparentno vidi kvaliteta, raspon cijena i drugo.

"Hotelijeri nisu baš sretni zbog rastućeg privatnog smještaja i zasigurno će u svemu presudna biti kvaliteta, koja se na višoj razini predviđa u obiteljskom smještaju, a manje kod privatnih iznajmljivača u idućih pet godina. Tu je bitna i uloga države koja mora to sve regulirati, a još nije, odnosno napraviti sustav da se plaća porez na sve te transakcije. Kada se to napravi, tržište će odraditi svoje i kvalitetniji će zasigurno bolje opstati", smatra Čizmar.

Slično upozorava i hotelijer Kristian Šustar, ističući da je problem u Hrvatskoj i rascjepkanost inspekcije koja ne može provoditi kvalitetne nadzore i provjere, ali i nedostatak adekvatne regulative.

Nužnost regulative koja će sve staviti u istu razinu tržišne utakmice

"Problem je što je u Hrvatskoj sve više privatnih soba i apartmana koji se putem raznih platformi stavljaju na tržište za najam, a nisu regulirani, niti kategorizirani. Treba nam stoga adekvatna regulacija koja će sve staviti u istu razinu tržišne utakmice i to onda ne bi bio problem, Ali, kako toga nema, problem je tu i bit će i veći ako državne institucije ne odrade posao kako treba", ocijenio je Šustar.

Poručio je i da si "Hrvatska koja teži kvalitetnom i konkurentnom turizmu ne smije dopustiti da u pravilu svatko tko želi i u bilo kojem trenutku na tržište stavlja neki proizvod i ponudu od stanova do bilo čega, bez da za to ikoga pita i da to usklađuje s tržištem, što je sada veliki trend".

To je usporedio i sa sličnim trendom od prije nekoliko godina kada su se masovno počeli otvarati hosteli, od kojih su do sada već mnogi zatvoreni, jer, kako kaže, baviti se najmom smještaja puno je veći posao nego što se misli.

"Tu se stvara i određeni sociološki fenomen, jer otvarati stanove i sobe u zgradama za najam turistima dovodi i do problema drugim stanarima kojima možda nije svejedno i ugodno što se svako malo u nekom stanu do njih, koji možda posluje i ilegalno, često izmjenjuju gosti za koje se ne zna ni tko su ni otkuda. Bez regulative, stvara se neodrživost takvih modela, ali i nered na tržištu koji može narušiti kompletnu sliku, pogotovo što primjerice hoteli svake godine praktički iznova moraju potvrditi kategoriju i druge parametre kvalitete", upozorio je Šustar.

(Hina)

Kalendar najava

Aktualno