Hrvatski



Konferencija o religijskom turizmu, sakralnoj baštini i hodočašćima

LUDBREG, 5.12.2016.

Krajem proteklog tjedna, u Ludbregu, održana je konferencija o religijskom turizmu, sakralnoj baštini i hodočašćima, u organizaciji agencije Lux promocija. U pozdravnom govoru, Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu turizma naglasio je da i sam dolazi iz grada Dubrovnika koji uvažava spoj kulturne baštine i turizma, a najzad hodočasnici su bili prvi putnici potaknuti vjerom i ispunjenjem duhovnih potreba te je to najstariji oblik turističkih putovanja. Vjerski turizam, istaknuo je Matušić predstavlja zajedničko područje religije, kulture i turističkog gospodarstva, stoga je i potpora Ministarstva turizma promatrati religijski turizam kao spoj materijalne i duhovne baštine i razvijati taj vrijedan potencijal za kreiranje novih programa kojima se Hrvatska promovira putem sadržaja nevezanih uz glavnu turističku sezonu.

Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić istaknuo je brojnost turističkih posjeta motiviranih vjerom u Ludbregu, jednom od najstarijih euharistijskih svetišta u Europi. Pozdravnim govorom obratio se i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak i naglasio značaj održavanja ove konferencije kao mogućnosti otvaranja suradnje u zajedničkim aktivnostima crkve i države u razvoju posebne turističke ponude.

Hrvatsku biskupsku konferenciju (HBK), predstavljao je vlč. Tomislav Korov, član Odbora za pastoral turizma, koji je održao izlaganje o stavovima Katoličke crkve o turizmu, istaknuvši da je HBK angažirana u novom pristupu turizmu, s namjerom aktivnog i odgovornog uključivanja župnih zajednica, posebno u turističkim mjestima, s ciljem predstavljanja vjerskih sadržaja i poruka turistima.

Prezentaciju „Vjerski turizam - izazov i mogućnosti“, održala je Jasminka Ana Modrić, voditeljica Službe za razvoj poduzetništva u Ministarstvu turizma, iznijevši podatke o milijunskim godišnjim posjetima hodočasnika i turista europskim i svjetskim svetištima koje uvijek prati i velika potrošnja te podsjetila na vrijednu sakralnu baštinu i marijanska svetišta u Hrvatskoj i projekte s ponudom vjerskih događanja koji su prošlih godina sufinancirani od Ministarstva.

Voditelj novog ureda za pastoral migranata i turista pri Zagrebačkoj nadbiskupiji, vlč. Anđelko Katanec, predstavio je veliku sakralnu baštinu i ukazao na nedostatak educiranih vodiča za upoznavanje sve većeg broja turista s religijskim sadržajima.

Ispred Hrvatskog restauratorskog zavoda, zanimljiva su izlaganja održale Ana Zaninović Bebek „Povezivanje religijskog turizma i arheološke baštine na primjerima iz prakse HRZ“; Suzana Perišić „Uloga HRZ u prepoznavanju potencijala graditeljske sakralne baštine i njenoj obnovi“ i Iva Koci „Izazovi i mogućnosti sakralne baštine u turizmu“.

Religijski i hodočasnički turizam u Krapinsko-zagorskoj županiji predstavila je Ksenija Tomić iz županijske turističke zajednice, a prikaz vjerskog turizma u Primorsko-goranskoj županiji dala je Irena Peršić-Živadinov, dok je veliki potencijal za razvoj vjerskog turizma u Šibensko-kninskoj županiji predstavio dožupan Tomislav Vrdoljak.

Uslijedilo je predstavljanje drugih vjerskih zajednica i crkvi u Hrvatskoj. Tako je riječku sinagogu, iz Židovske općine Rijeka, predstavila Rina Brumini. Protojerej stavrofor Slobodan Lalić, u ime Srpske pravoslavne crkvene općine Zagreb, opisao je sakralnu ponudu manastira Lepavina, smještenog između Križevaca i Koprivnice. Halal turizam, odnosno turizam prilagođen vjerskim zahtjevima turista islamske vjeroispovijesti, koji iz godine u godinu raste, predstavila je Edina Mešić, iz Islamske zajednice u Hrvatskoj.

O prednostima promocije religijskog turizma i sakralne baštine, predavanje je održao Bernardin Modrić, kao dugogodišnji organizator „Festivala vjerskog filma Trsat“ u Rijeci.

Nakon pojedinačnih predstavljanja teme, održana je panel-rasprava „Religijski turizam“ koju je moderirala Sunčana Matić, pri čemu su se sudionici složili da vjerski (ili religijski) turizam, povezuje materijalnu i duhovnu baštinu i tradiciju s gospodarstvom, i predstavlja kulturu i način življenja na ovim prostorima. Istaknuto je da mogućnosti za razvoj ove ponude nisu ni izdaleka iskorištene i predstavljaju izazov, kako za crkvene strukture, tako i za turističku operativu (javni i privatni sektor). U tom smjeru zajednički je potrebno izraditi razvojni dokument vjerskog turizma; provesti inventarizaciju religijske resursne i atrakcijske osnove; osmisliti zanimljive hodočasničke putove; urediti infrastrukturnu opremljenost za prihvat hodočasnika oko svetišta; uključiti okolne OPG s ponudom domaće hrane; educirati vodiče za ponudu religijskih sadržaja.

Kalendar najava

Aktualno